Naslov: Japanska mitologija ... Sub Sep 29, 2012 2:02 pm
Japanska mitologija se temelji na obožavanju različitih božanstava koja su uglavnom vezana za prirodu i razne aspekte ljudskog života. Temelji se na suživotu sa prirodom. Ona objedinjuje mnoge budističke tradicije i vjerovnja, šintoističku religiju i razna usmena predanja. U japanskoj mitologiji postoje brojna božanstva (više od osam tisuća) koja se štuju u hramovima ali i raznim svetkovinama, te svetim mjestima (planina Fuji-san).
Sva japanska božanstva se jednim imenoma nazivaju kamiji, odnosno duhovi prirode. Najvažnija knjiga, odnosno zbirka japanskih mitov Kojiko ili Sjećanje na drevne stvari koja je nastala u vremenu naleta budizma na Japan. Tada je car naredio dvorskoj dami iznimnog pamćenja Heido-no-Are da zapamti sve mitove da bi ih sedam godina kasnije ispričala pjesniku koji je onda sastavio Kojiko. Druga najvažnija zbirka japanskih mitova je Ninhonshoki. Neobična je simbolika boja u japanskoj mitologiji, tako da je svaka boja povezana sa nekim kamijem.
Stvaranje svijeta
Stvaranje svijeta po japanskoj mitologiji. Izanami (lijevo) i Izanagi (desno).
Izanagi (Izanagi-no-kami, tj. onaj koji zove) i Izanami (Izanami-no-kami, tj. ona koja je pozvana) su brat i sestra, glavna božanstva u japanskoj mitologiji. Njih su stvorila nebeska božanstva, zajedno s drugih 10 zemaljskih božanstava, i samo je njima bilo povjereno da dovrše i učvrste stvaranje Zemlje u čiju svrhu su im dali draguljsko koplje.
Stojeći na nebeskom lebdećem mostu (duga, Mliječna staza ili sl.) zabadali su kopljem prema dolje komešajući ocean uz zvuk bućkanja. Nakon što su podigli koplje, kapi mora padale su s njegova vrha i zgrušavale se u otok. Izanagi i Izanami siđoše s Neba na otok te podigoše nebeski stup i prostranu palaču. Tada otkriše da su različitih spolova i sjediniše se oko nebeskog stupa. Njihovo je dijete deformirani Hiruko (u šintoizmu znan kao bog Ebisu).
Nakon što su udovoljili pravilima prosidbe, bilo im je omogućeno da rode mnoštvo potomaka. Iz tog braka se rodilo 14 japanski otoka: Oh-yashima-guni (velika zemlja s osam otoka, drevno ime za Japan) i manji otoci japanskog arhipelaga, te 40 božanstava povezanih s kuama, vjetrovima, rijekama, planinama, poljima, žetvom, vatrom, proizvodnjom i rađanjem.
Kad je Izanami rađala posljednjeg sina. boga vatre Kasutsuchi-no-kamija, toliko je opekla svoj spolni organ da je iščeznula u Yomi-no-kuni, podzemni svijet i zemlju mrtvih. Jadikujući i plačući, Izanagi pokopa svoju voljenu ženu u planini Hiba na granici provincije Izumo. Potom izvuče dugački mač i odrubi glavu djetetu koje je uzrokovalo njezinu smrt. Pet planina bogova postale su kada je Izanagi sasjekao boga vatre u komadiće, a među njima je glavni bog planina O-Yama-Tsu-mi.
Amaterasu, vrhovno božanstvo, izlazi iz špilje, okružena brojnim božanstvima, kamijima, koji čekaju njen izlazak
Japanski panteon
Zanimljivo je da je vrhovno božanstvo japanskog panteona žensko, dakle božica, a to je Amaterasu. Japanski panteon sačinjava više od osam tisuća božanstava, kamija, od kojih su najvažnija: Amaterasu, vrhovno božanstvo, izlazi iz špilje, okružena brojnim božanstvima, kamijima, koji čekaju njen izlazak
Aji-suki-taka-hi-kone, bog grmljavine Amaterasu, božica Sunca i vrhovno božanstvo Ame-no-Kagaseo, bog zla i zvijezda, posebno Sjevernjače Ame-no-Uzume, božica zore Awashima, bog vatre, vulkana i zemljotresa Chimata-no-kami, bog puteva i raskrsnica Fujin, demonski bog vjetra Hachiman, bog rata, reinkarnacija cara Ojina Hoderi i Hoori, dva božanska brata, predstavnici drevnih vještina lova i ribolova Ihu-naga, božica kamenja Inari, bog riže i poljodjelstva Kawa-no-kami, bog rijeka i poplava Ko-no-hana, božica proljeća, cvijeća i cvjetanja Nai-no-kami, bog zemljutresa Oto-Hime, božica koja vlada Podvodnim Rajem za dobre duše O-Yama-Tsu-mi, vrhovni bog planina (jer je svaka planina imala svoje božanstvo) Raijen, demonski bog grmljavine Ryujin, bog mora Sengen-Sama, božica svete planine Fuji Shichi Fukujin, sedmero božanstava sreće i dobrog slučaja Benten, božica blagostanja, glazbe, ljepote i gejši Bishamonten, budistički bog rata, zaštitnik od demona, simbol zakona i reda Daikoku, šintoistički bog napretka i poljodjelstva, često prikazivan kako leži na balma riže sa slamčicom riže u ustima Ebisu, šintoistički bog dobiti i teškog rada Fukurokuju, japanski bog mudrosti, omiljenosti i dugovječnosti Hotei Osho, bucmasti budistički bog velikodušnosti, zahvalnosti, darežljivosti i dugog života Jorojin, japanski bog sretne mladosti i dugog života Shine-tsu-hiko, bog zraka Susano, bog mora i oluja, brat Amaterasu Takitsuhiko, božica kiše Tatsuta Hime, božica vjetra i jeseni Tsukuyomi, bog Mjeseca, noći i zvijezda, brat Amaterasu Uke Mochi, božica hrane i opskrbe, Inarijeva žena i mnogi drugi.
U japanskoj mitologiji postoji više svjetova, od kojih je svaki naseljen nekim bićima (bogovima, ljudima, mrtvima...) Tako se svjetovi japanske mitologije dijele u tri grupe:
Takama-ga-Hara , svijet bogova, Ashihara-no-Nakatsukuni , svijet ljudskih bića i Yomi-no-Kuni , svijet mrtvih.
Harai
Izanagi je bezuspješno pokušavao izbaviti Izanami iz zemlje Yomi-no-Kuni. Kada je napokon pronašao ona je već bila u raspadanju i prepuna larvi, a osam gromovnih božanstava u obliku zmija joj je obuzelo različite dijelove tijela. Izanagi je poplašen utekao i zakrčio prolaz u Yomi-no-Kuni golemim stijenama, te su ta dva božanstva izgovorila utanačene riječi za rastavu braka. Tada je Izanami obećala kako će svakog dana pobiti tisuću ljudi iz Izanagijeve zemlje. Izanagi je odgovorio kako će dati da se svaki dan rodi tisuću i pol. Vraćajući se na ovaj svijet, Izanagi je pošao Awagihari na ušće rijeke Tsukushi (Kyushu), gdje se očistio od nećistoće podzemnog svijeta u kojemu se rodilo troje njegove plemenite djece (božica Sunca Amaterasu, bog Mjeseca Tsukuyomi i bog oluje Susano).
U šintoističkoj religiji Izanagijevo kupanje predstavlja važan ritual čišćenja (harai)
Amaterasu (ja. 天照) je šintoistička božica Sunca, gospodarica neba.
Etimologija
Amaterasino ime znači "ona koja obasjava nebo". Ime joj govori o njezinoj ulozi u svemiru. Druga su joj imena Amaterasu-ōmikami i Ōhiru-menomuchi-no-kami.
Karakteristike
Amaterasu se predstavlja kao žena crne kose sa sjajnim Sunčevim zrakama iznad glave, često kako izlazi iz špilje. Smatra se jednom od najljepših božica. Smatra se da za vrijeme potresa Amaterasu pada s neba.
Kult
Kult Sunca oduvijek postoji u Japanu. Svi japanski carevi smatrali su se potomcima Amaterasu, ili čak sinovima. U egipatskoj mitologiji, faraoni su sinovi boga Sunca Raa. Hirohito, car koji je vladao u vrijeme Drugog svjetskog rata, odrekao se božanskog podrijetla javno, ali se misli da se on i dalje smatrao Amaterasinim sinom. I danas se ljudi mole Amaterasu u njezinim hramovima.
Obitelj
Amaterasu je kći Izanagija, a rođena je iz njegovog lijevog oka kada se kupao u rijeci nakon što je pobjegao iz podzemlja gdje je bila njegova žena Izanami. Njezina su braća bog Mjeseca, Tsukuyomi i strašni bog oluje, Susano. Amaterasu ima puno polubraće, koja su djeca njezinog oca i tete Izanami.
Odnos između Amaterasu i Susana
Kad je Amaterasu rođena, Izanagi joj je dao moć nad nebom. Njezin brat Tsukuyomi postao je vladar carstva noći. Susano, bog mora i oluja, je jednom počeo plakati, a njegov plač trajao je mnogo dana, a kad je odgovorio ocu zašto tako dugo plače, otac ga je protjerao u podzemlje jer je želio živjeti sa majkom Izanami u podzemnom svijetu. Susano je smetao svoju sestru i ona je mislila u sebi da Susano želi oteti njezino kraljevstvo. Ona je tada pobjegla u jednu špilju i Sunca je nestalo, ali bogovi (na japanskom jeziku zvani kamiji) su se skupili, upalili baklje i zaplesali. Amaterasu je izašla i Sunce se ponovno pojavilo, no kamiji su postavili ogledalo i, kad je Amaterasu ušla u špilju, zrake Sunca odbile su se o ogledalo i ponovno došle njoj, pa je na kratko vrijeme bila zaslijepljena.
Moć
Amaterasu je vladarica neba, dana, Sunca, svjetla, riže, pšenice te ljepote, a za vrijeme budizma povezana je s Budom. Svetišta su joj na otoku Honshuu, a u njemu se nalazi zrcalo. Na zimski solsticij, slavi se njezin izlazak iz jame, jer se smatra da se tada Amaterasu negdje skriva.
Literatura
Kojiki i Nihonshoki različito opisuju božicu Amaterasu, no uglavnom, priča iz Kojikija je mnogo bolje poznata. U Kojikiju se prvo opisuje njezino rođenje. Tamo se ona opisuje samo kao Izanagijeva kćer, dok u Nihoshokiju, Izanami i njezin muž i brat Izanagi zajedno stvaraju vrhovno božanstvo. U toj verziji Izanagi dade Amaterasu čarobnu ogrlicu koja joj daje moć nad svemirom.
U Kojikiju se spominje da Amaterasu ima djecu, tri božice koje su nastale iz mača njezinog brata Susana, no, Amaterasina uloga je u obje knjige dvosmislena. Također, Kojiki tvrdi da je Amaterasu prognala Tsukuyomija jer je ubio božicu hrane Uke Mochi. Ipak, obje knjige imaju slična mišljenja o Amaterasu.
Ame-no-Uzume (ja. 天宇受売命) je japanska božica zore, sreće i šale
Ame-no-Uzume (ja. 天宇受売命) je japanska božica zore, sreće i šale. Poznata je po društvenoj ulozi božice Sunca, Amaterasu. Amaterasin brat Susano (須佐之男命) je uništio svetu zgradu, te se Amaterasu uplašila zbog njegove ljutnje i skrila u špilju Ame-no-Iwato (天の岩戸). Svijet je bio mračan bez svjetla. Oniji (čudovišta iz japanske mitologije), izašla su u mrak i bogovi nisu mogli Amaterasu pomoći da izađe iz špilje. Inteligentna Ameno-no-Uzume uzela je mali brod i stavila ga ispod špilje, izvela erotičan ples te je na stablo objesila zrcalo.
Ploča s imenom Ame-no-Uzume, Takachiho
Taj ples je izazavao smijeh kod bogova, što je kod Amaterasu izazvalo znatiželju. Provirila je iz špilje kako bi vidjela što je toliko smiješno, pa je vidjela svoj odraz u zrcalu. U tom trenutku, Ameno-Tajikarawo (天手力男命), zatvorio je vrata iza nje, kako ne bi mogla izaći. Zabljesnuo ju je njen vlastiti sjaj. Kada se još više približila zrcalu, Ame-no-Koyane (天児屋根命)) ju je izvukao iz špilje, a neki bog je zatvorio ulaz u špilju svojim čarobnim užetom. Sunce je ponovno obasjalo svijet, a zrcala su postala svetim predmetima.
Danas je Ame-no-Uzume veoma važna božica, koja je također poznata pod imenom Ame-no-Uzume-no-mikoto.
Benten, božica ljubavi, braka, bogatstva, glazbe i gejši, jaše na zmaju za kog se udala kako bi spasila daleko kraljevstvo
Benten (poznata i pod imenima Benzaiten, Benten-Sama ili Dai-ben-zai-ten, što znači Veliko božanstvo moći rasuđivanja) je japanska (izvorno budistička) božica ljubavi, braka, blagostanja, bogatstva, glazbe i gejši. Priču o njoj kineskom caru je ispričao veliki putnik i pustinjak Yu-kie, oko 500. godine prije Krista.
Pričao mu je o dalekom kraljevstvu u kojem u veličanstvenim palačama žive lijepe žene koje se udaju za zmije, koje, kako im i pristoji, žive u rupama u zemlji. No, u tom kraljevstvu je obitavao i jedan zmaj koji je živio mirnim životom u pećini. Jednoga dana zmaja je spopalo ludilo, pa je počeo napadati palače i proždirati djecu. Božica Benten to nije mogla podnijeti pa se, premda nevoljko zbog njegove ružnoće i ogavnih navika, udala za zmaja. Zahvaljujući njoj, kraljevstvom je opet zavladao mir. Benten je omiljenim japanskim božanstvom postala u 12. stoljeću. Podizani su joj brojni hramovi, posvećivane svetkovine i prinošene brojne žrtve.
Ona donosi sreću u ljubavi i braku, pomaže trgovcima, putnicima, lovcima i ribarima, kao i kockarima i spekulantima svih vrsta. Jedino je žensko božanstvo u Shichi Fukujinu. Također, ona sprečava zemljotrese i erupcije uveseljavajući uvijek bijesnog boga Awashimu koji živi u podzemnom svijetu, jer ga je ubio otac Izanagi.
Fenghuang (ki. 鳳凰/凤凰; pinyin: Fènghuáng; ja. 鳳凰 hō-ō; ko. 봉황 bonghwang; vi. Phượng Hoàng) je mitološka ptica kineske mitologije koja uopće ne nalikuje niti jednom drugom stvorenju kineske mitologije. Kinezi su nekoć smatrali da mušku pticu trebaju zvati Feng, a žensku pticu da treba zvati Huang. U modernom svijetu, Kinezi su produžili njezino ime i nazvali je Fenghuang, a to je mješavina muške i ženske ptice. Ime mitološke ptice produženo je zbog razloga da se one mogu pariti s kineskim zmajem, koji se smatra simbolom sreće te koji ima muške inačice. Fenghuang katkad se također naziva i "Kolovozni pijetao" (na tradicionalnom kineskom jeziku 鶤雞; pinyin: kūnjī), vjeruje se da je to zbog toga da je "pijetao" stavljen u kineski zodijak. U zapadu, narodno se smatra da je Fenghuang kineski feniks. Fenghuangom se vrlo često pogrešno naziva Karura.
Slike te drevne ptice su se pojavile dinastije Shang, a počele su se izrađivati i figurice od žada i bronce. Neki su vjerovali da je to idol koji donosi sreću. Fenghuang nije povezan s Feniksom na Zapadu. Zapadni Feniks (zapravo egipatski) je također bio drevna ptica, Bennu, jedan oblik boga Ra.
Tijekom dinastije Han, dva Feniksa (muški i ženski) spojila su se u dvospolnog Feniksa. Tijekom dinastije Yuan Feniks znači "kralj ptica". I Fenghuang je opisan kao čudesna ptica. Fenghuang je bio pozitivno biće te je simbol milosti. Znači jedinstvo yina i yanga, dviju sila. Pojavljuje se u mirnim vremenima, kao dekoracija zajedno sa zmajevima, koji su simbol cara.
Smatra se da udara i napada zle zmije, a to je također i zadaća Karure, koja također ubija i zle zmajeve. Zmije otjerava mahanjem krila. Fenghuang je vrlo neobično mitološko stvorenje, sastavljeno s mnogo dijelova. Zamišlja je se da ima kljun pijetla, lice lastavice, čelo kokoške, vrat zmije, grudi guske, leđa kornjače, stražnjicu jelena i rep ribe. Sve u svemu, ptice su najčešće prikazane s glavom zlatnog fazana, tijelo mandarinske patke, rep pauna, noge ždrala, kljun papige i krila lastavice.
Šintoizam (ja. 神道) u prijevodu put bogova/božji put, je japanska autohtona religija
Izanami (lijevo) i Izanagi (desno), prvi bogovi stvaranja
Šintoizam, (ja. 神道) u prijevodu put bogova/božji put, je japanska autohtona religija. Glavna šintoistička djela šintoizma su Kojiki i Nihongi, a potječu iz 8. stoljeća. Sama religija potječe iz prapovijesti tako da se ne zna tko je njezin osnivač. Prisutni su animizam, politeizam i šamanizam. Božanstva (kamiji) su dusi prirodnih sila. Od prabožanstava sestre i brata Izanami i Izanagi potekli su ostali bogovi; oni su stvorili zemlju bućkajući prvobitni ocean nebeskim draguljskim kopljem i japanske otoke na kojima je prvi vladar (Jimmu) bio unuk božice Sunca Amaterasu, a daljni carevi su također njezini potomci. Dakle, carevi, kao i narodni heroji, imaju božanski karakter. Japanska riječ za cara, tennō, znači "nebeski car". Tek se 1946. car Hirohito odrekao svog božanskog podrijetla.
Gotovo svaka planina u Japanu ima svog boga. Najpoznatija i najupečatljivija planina Japana je planina Fuji, sveta planina Japanaca. Njezina božica je Sengen-Sama. Svake se godine hodočasnici u zoru penju na planinu kako bi gledali izlazak sunca, a sama Fuji je česta inspiracija mnogobrojnim umjetnicima. Jedan od najpoznatijih šintoističkih hramova nalazi se na planini Fuji.
Riječ šintoizam dolazi od japanske riječi 神, shin-- riječ za boga, i 道", tō, za riječ put. Šintoizam ima mnogo bogova, kao što su Amaterasu, Susano, Tsukuyomi, Uke Mochi, Suijin, Izanagi, Izanami, Nio, Budai, Ugayafukiaezu i Marishi-Ten.
Šintoistička svetišta
Svetišta se grade u čast kamijima ili bivšim carevima. U sve se šintoističke vrtove ulazi kroz vrata koja se nazivaju torii. Torri razdvaja svetište od običnog svijeta izvan njega. Vrata mogu biti i dosta udaljena od središta. Ljudi odlaze u hram kako bi se sklonili od buke i pritiska svakodnevnog života. Katkad ondje izvjese male molitve koje su napisali. Japanci često kupuju malene pločice, tzv. eme koje vješaju u hramovima ili svetišima. Eme su zahtjevi za pomoć od kamija. Šintoizam je glavna japanska religija, no često su budistički hramovi sagrađeni unutar šintoističkih svetišta. Zen budisti izrađuju mirne vrtove kao mjesta za meditaciju. Umjesto raznobojnog cvijeća, tu je kamenje, pijesak i trava. Ucrtavanje uzorka na pijesku samo za sebe može biti dobra meditacija. Šintoistički festivali
Postoji bezbroj lokalnih festivala u Japanu jer skoro svaki hram/svetište ima svoj vlastiti festival. Većina se festivala održava jedanput godišnje i slavi događaje kao što su žetva, početak farmerske sezone ili obilježavaju povijesne događaje. Festivali mogu trajati i nekoliko dana. Važan dio šintoističkih festivala su procesije. Kami (šintoistički bog) se nosi kroz ulice u mikoshiju (prijenosnom svetištu), a nose ga posebno obučeni ljudi.
Stvaranje svemira
Prema šintoizmu, prvotno su postojali nebo i more. Na nebu su živjeli bogovi, a more je bilo pusto. Božica Izanami i bog Izanagi su stvorili Zemlju draguljskim kopljem. Sišli su na pvo kopno i sagradili palaču. Prva djeca koju je rodila Izanami bila su ružna. Kad je rodila boga vatre, on ju je spalio. Izanagi je bio potresen, te je odrubio glavu bogu vatre i pokopao svoju ženu u planini Hiba. Sišao je u podzemlje da posjeti dušu svoje žene. Ali, ona se pretvori u čudovište i rodi bogove grmljavine. Izanagi je pobjegao i okupao se. Iz te kupke su nastali Amaterasu, božica Sunca i plavog neba, Tsukuyomi, bog Mjeseca i noći i Susano, bog mora, oluja i vjetra. Izanagi je podijelio vlast svojoj djeci, dok je Izanami vladala podzemljem i postala božica smrti, truleži i raspadanja.
Naslov: Japanska mitologija ... 
Sub Sep 29, 2012 2:02 pm
Kalendar
